Zašto socijalizam?
Kapitalizam je dugo posmatran kao neupitan, ali se njegova kritika vratila na velika vrata krajem prošle decenije sa ekonomskom krizom koja je, ostavljajući milione ljudi bez posla i u bedi, sasvim ogolila osnove na kojim on počiva. Ekonomska recesija, rast desnice i ratni sukobi, stambene krize i ekološke katastrofe kojima svedočimo čine debatu o mogućnosti prevazilaženja kapitalizma još urgentnijom. Međutim, promišljanje alternative postojećem sistemu nije moguće artikulisati u okvirima diskursa koji već nekoliko decenija dominira univerzitetskim i medijskim poljem. Zato je, ukoliko želimo da uzdrmamo status quo, neophodno obnoviti polje kritičke teorije.
U širokom spektru političkih odgovora na aktuelno stanje levica se vratila u igru kroz različite društvene pokrete i političke partije. Socijalizam, kao sveobuhvatni naziv za društvo koje u prvi plan stavlja ideju zadovoljenja potreba ljudi, a ne profita, predstavlja alternativu postojećem sistemu. Dostojanstven život za sve mora biti najvažniji kriterijum u izgradnji boljeg društva. Istraživanje mogućih pravaca razvoja socijalističke politike danas, ali i iskustava realnopostojećih socijalizama ispostavlja se kao važan zadatak. Socijalizam nije stvar prošlosti, socijalizam je pitanje naše budućnosti.
Studije socijalizma 2026 – Prevazići kapital
Prvi kurs pod naslovom Studije socijalizma 2026 – Prevazići kapital biće organizovan od kraja marta do početka jula i uključivaće devet četvoročasovnih sesija koje će se u proseku održavati svake druge subote. Program ovog kursa biće posvećen osnovnim teorijskim konceptima koji nam pomažu da razumemo svet u kojem živimo. Predavanja su podeljena u sledeće celine:
– Kako razumemo osnovne koncepte socijalizma
– Zašto novac upravlja svetom? Roba, novac i kapital kao osnovni društveni odnosi u kapitalizmu
– Gde su granice eksploatacije? Kapitalistički proces proizvodnje i prometa
– Zašto je važna feministička kritika političke ekonomije?
– Od krize do krize: zašto su ekonomski poremećaji sastavni deo kapitalizma?
– Čiji interes je javni interes? Država, kapital i klasna borba
– Dileme i debate levog feminizma: zašto teorija socijalne reprodukcije?
– Socijalizam u Jugoslaviji: nastanak, uzroci pada i šta dalje
– Aktuelni problemi i fenomeni kroz kritičku vizuru
Studije socijalizma 2026 – Realne utopije
Drugi kurs pod naslovom Studije socijalizma 2026 – Realne utopije biće organizovan od oktobra do decembra i uključivaće devet četvoročasovnih sesija. Program ovog kursa će se fokusirati na promišljanje političkih predloga za društvenu transformaciju i metoda organizovanja koje nam pomažu u njihovom ostvarivanju.
Informacije o tome kako se prijaviti na ovaj kurs biće objavljene na našem sajtu početkom septembra.
Predavanja su podeljena u sledeće celine:
- Radno pravo u doba neoliberalnih politika
- Tržište rada danas i indikatori dostojanstvenog rada
- Uticaj platformskog rada na poziciju radnika i radnica
- Uloga i važnost sindikalnog organizovanja
- Društveno politički stavovi stanovništva u Srbiji
- Plata za život
- Univerzalni osnovni dohodak
- Analiza budžetskog sistema u Srbiji
- Progresivno oporezivanje
- Politička ekonomija razvoja grada
- Stanovanje van tržišne logike i alternativni modeli kolektivnog stanovanja
- Uzroci i posledice klimatskih promena
- Proizvodnja energije i ograničenja prirode
- Feminizacija politike
- Levi populizam i izazovi levice u savremenom kontekstu
Ko su predavači i predavačice?
Najveći deo predavanja pokrivaju članice i članovi CPE – Darko Vesić i Tanja Vukša. Ipak, cilj nam je da Studije socijalizma budu platforma za razmenu različitih perspektiva. Zato se trudimo da program upotpunimo aktuelnim temama i predavačima i predavačicama. U okviru Studija socijalizma predavanja su u prethodnih godina održali i Kostas Lapavicas, profesor ekonomije na School of Oriental and Asian Studies Univerziteta u Londonu, Satoko Kišimoto iz Transnacionalnog instituta iz Amsterdama, Joakim Beker, profesor na Institutu za međunarodnu ekonomiju i razvoj na Univerzitetu za ekonomiju i poslovanje u Beču, Sem Gindin, vanredni profesor kanadskog Jork Univerziteta, Iskra Krstić, arhitektica i doktorantkinja Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu, Erik Tusen, predsednik CADTM Belgija (Komitet za ukidanje duga Trećeg sveta) i član Naučnog saveta ATTAC Francuska, Stipe Ćurković, direktor Centra za radničke studije iz Zagreba, Marko Kostanić kourednik regionalnog portala Bilten, Toni Prug, ekonomista sa Queen Mary univerziteta u Londonu, Marija Jakovljević, sociološkinja, Mario Reljanović, naučni saradnik Instituta za uporedno pravo, Milica Popović, doktorandkinja na Science Po u Parizu i Univerzitetu u Ljubljani, Ajda Pistotnik, nezavisna istraživačica iz Ljubljane, Stiv Hjuz, Working Families Party iz SAD, Zoran Sokolovski, finansijski konsultant, Vujo Ilić, politikolog i doktorand na CEU, Ana Veselinović, sociološkinja i projektna menadžerka u Rosa Luxemburg Stiftung SEE, Željka Jorgić Đokić, Savez samostalnih sindikata Vojvodine, Milan Radanović, istoričar i saradnik Srpskog Narodnog Vijeća, Jovana Timotijević, arhitektica i članica Ministarstva prostora, Vedran Horvat, izvršni direktor Instituta za političku ekologiju iz Zagreba, Erkan Ersoj, direktor organizovanja za Evropu sindikalne federacije Uniglobal, Aleksandra Lakić, članica kolektiva Zajedničko i Političke platforme Solidarnost, Igor Štiks, pisac, politički teoretičar i predavač na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, Aleksa Petković, politikolog i sindikalni organizator u sindikatu Unitech Srbija, Predrag Momčilović, član prve energetske zadruge u Srbiji Elektropionir i kolektiva Zajedničko, Maja Solar, doktorka filozofije i književnica, Sarita Bradaš, psihološkinja i istraživačica socijalnih i ekonomskih prava, Iva Čukić doktorka arhitekture i članica kolektiva Ministarstvo prostora, Božena Stojić, arhitektica i članica kolektiva Ministarstvo prostora, Ivan Rajković, doktor kulturne antropologije i predavač na Univerzitetu u Beču, Vladimir Đurđević, doktor meteorologije i profesor na Fizičkom fakultetu u Beogradu, Aleksandar Vićentijević, ekonomista i savetnik za budžet i finansije Zeleno levog fronta, Melanija Lojpur, sindikalna aktivistkinja Saveza samostalnih sindikata Srbije, Natalija Stojmenović, Zeleno levi front, Jelena Šapić, istraživačica platformskog rada u Srbiji, Vera Dondur, profesorka na Fakultetu fizičke hemije.
Kako se prijaviti za kurs Studije socijalizma 2026 – Prevazići kapital?
Otvoreni poziv za prijavljivanje traje do 08. marta u ponoć. Svaka prijava mora sadržati kratku narativnu biografiju, motivaciono pismo i kontakt osobe koja se prijavljuje. Za program Studije socijalizma 2026 – Prevazići kapital možete se prijaviti tako što ćete popuniti formular koji možete pronaći klikom OVDE >>> ili tako što ćete sve gore navedene informacije poslati na mejl adresu info@cpe.org.rs. O našoj odluci ćemo vas obavestiti najkasnije 17. marta. Za polaznike i polaznice koji budu primeljeni na kurs, program počinje 28. marta.







