Centar za politike emancipacije
info@cpe.org.rs
www.cpe.org.rs
Copyleft 2018 CPE
Partnerske organizacije

Veliki modni brendovi su kroz globalne lance proizvodnje odeće i obuće ukrali milione dolara radnicama i radnicima u Jugoistočnoj Aziji tokom pandemije koja potresa svet već više od godinu i po dana. Istraživanje koje je uradila “Asia Floor Wage” alijansa (AFWA) pokazuje da su nezakonitim praksama, arbitrarnim smanjivanjem plata, neisplaćivanjem delova zarada i ostalim praksama uskraćivanja zarada globalni lanci snabdevanja uskratili radnicima i radnicama ogromnu količinu novca.

Istraživanje je obuhvatilo više od dve hiljade radnika i radnica u šest azijskih zemalja iz 189 fabrika koje proizvode robu za petnaest brendova.

Tako je za Šri Lanku AFWA procenila da je u jedanaest fabrika u kojima su vršena istraživanja na ove načine 14.650 radnica i radnika uskraćeno za oko 9,5 miliona dolara. Uz to, zabeleženo je da je čak 73% tekstilnih radnika i radnica, tokom vrhunca krize, palo ispod linije siromaštva, a da su im lična dugovanja porasla za neverovatnih 200%. U toj zemlji je 94% zaposlenih prijavilo da su za vreme pandemije bili žrtve pljačke zarada, a procenjeno je da je oko 23% prihoda kojeg su zaradili ukradeno tako što im plate nisu isplaćene na ovaj ili onaj način. Sve to je praćeno i padom dohodaka koji se još uvek nisu vratili na nivo od pre početka pandemije.

AFWA je istakla i neke brendove: Walmart Nike, Inditex, Adidas, H&M, Gap, MarkSpencer, VF, PVH, Next, Levis, American Eagle, C&A i drugi veliki brendovi.

Kada smo kod velikih brendova, valja podsetiti i da su oni posredno bili i najveći korisnici državne pomoći koja je upućena direktno ili indirektno radništvu i kompanijama – na primer one koju je izdvajala država Srbija u proteklih godinu i po dana.

Inače, procenjuje se da je ovakva krađa plata – uskraćivanjem delova zarada, “kreativnim načinima” za smanjenje zarada, traljavim načinom obračuna radnog vremena koje uvek ide na štetu radnika i radnica i ostalim nezakonitim sredstvima – po obimu zapravo najveći oblik kriminala i da se godišnje od radnika i radnica na taj način ukradu milijarde dolara. I to je, tvrdi se, sasvim sigurno najveći oblik kriminala koji po količini ukradenog i po količini nlegalno stečenog novca daleko nadilazi sve ostale oblike kriminala.

Uprkos tome, zakonske procedure najčešće ne predviđaju nikakve kazne za ovakvo ponašanje i tretiraju ga kao prestup, ne i kao krivično delo.

Ukoliko radite u indistriji tekstila, kože i obuće i smatrate da su vam ugrožena radna prava, možete nam se obratiti putem našeg sajta.

Print Friendly, PDF & Email